|
|
|
Pojmovi o radnom vremenu |
 |
 |
| Radno vrijeme |
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojemu je radnik dužan obavljati poslove za koje je sklopio ugovor o radu. Pod radnim vremenom se smatra i vrijeme u kojemu radnik nije na radnome mjestu ali je spremam obavljati poslove na zahtjev poslodavca (dežurstvo).
|
| Puno/nepuno radno vrijeme |
| Radnik može biti zaposlen kod poslodavca na puno ili na nepuno radno vrijeme. Puno radno vrijeme je 40 sati tjedno. Radnici koji rade u nepunome radnome vremenu sklapaju s poslodavcem ugovor o radu na nepuno radno vrijeme. Radnik koji radi na nepuno radno vrijeme može sklopiti ugovor o radu sa više poslodavaca s time da ukupno radno vrijeme kod svih poslodavaca ugovori s različitim poslodavcima ne smije biti duže o punog radnog vremena (8 sati dnevno). |
| Prekovremeni rad |
| Prekovremeni rad je dnevni rad koji je duži od rada u punome radnome vremenu (8 sati dnevno). Radnik ne smije raditi prekovremeno više od 8 sati na tjedan, odnosno 32 sata mjesečno, odnosno 180 sati godišnje. Prekovremeni rad ne smije trajati više od 4 tjedna bez prekida ili sveukupno dvanaest tjedana tijekom jedne godine. Maloljetni radnici ne smiju raditi prekovremeno! Trudnice, roditelji s djetetom do 3 godine starosti, samohrani roditelji s djetetom do 6 godina starosti i radnici u nepunome radnome vremenu mogu raditi prekovremeno samo uz vlastiti pristanak (vlastiti pristanak se potvrđuje pisanom izjavom). |
| Raspored radnog vremena |
| Raspored radnoga vremena može biti uređen kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća. Ukoliko raspored radnoga vremena nije uređen nekim od nabrojanih akata poslodavac odlučuje o rasporedu radnoga vremena. |
| Preraspodjela radnog vremena |
| U slučajevima potrebe poslodavac može provesti preraspodjelu radnoga vremena. Preraspodjela radnog vremena mora biti predviđena kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i radničkog vijeća. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati tjedno (odnosno 56 sati tjedno ako je predviđeno kolektivnim ugovorom i uz pisanu suglasnost radnika). Poslodavac koji radi preraspodjelu radnoga vremena je dužan izraditi plan pre raspodijeljenoga radnog vremena. U planu pre raspodijeljenog radnog vremena poslodavac mora navesti opise poslove za koje se provodi preraspodjela radnoga vremena i broj radnika za koje se provodi preraspodjela. Poslodavac mora plan pre raspodijeljneog radnoga vremena dostaviti inspekciji rada! Radnik može raditi u pre raspodijeljnome radnome vremenu najduže 4 mjeseca, odnosno ako je definirano kolektivnim ugovorom 6 mjeseci. Za trudnice, maloljetnike, roditelje s djetetom do 3 godine starosti, samohrane roditelje s djetetom starosti do 6 godina i radnike u nepunom radnome vremenu postoji relativna zabrana rada u pre raspodijeljenome radnome vremenu. Rad tih kategorija radnika u pre raspodijeljenome radnome vremenu je moguć samo uz njihov pismeni pristanak s time da maloljetnici ne smiju raditi više od 8 sati dnevno. |
| Rad noću |
| Radnici koji rade najmanje 3 sata noću i kojima je najmanje 1/3 radnog vremena noćni rad su tzv. "noćni radnici". Noćni rad ne može trajati duže od 8 sati. Radnik koji je radio noću ima zabranu rada između 22 sata uvečer i 6 sat ujutro drugog dana (ZA POLJOPRIVREDU: rad između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro drugog dana, ZA INDUSTRIJU: rad između 19 sati uvečer i 7 sati ujutro, MALOLJETNICI rad između 20 sati uvečer i 6 sati ujutro). Za rad trudnica i maloljetnika u noćnome radu postoji relativna zabrana. Trudnica može raditi u noćnoj smjeni sam uz njen vlastiti zahtjev i odobrenje liječnika. Maloljetne osobe mogu raditi noću samo ako je to prijeko potrebno, uz obaveznu nazočnost punoljetne osobe, ne duže od 8 sati i ne u periodu od ponoći do 4 sata ujutro). |
| Rad u smjenama |
| Rad u smjenama je rad u kojem se radnici izmjenjuju na istom radnom mjestu i mjestu rada sukladno rasporedu radnog vremena. Smjenski radnik je radnik koji obavlja posao u različitim smjenama tjedno ili mjesečno. Izmjena smjena mora bit tjedno a ne unutar istoga radnoga tjedna. Smjenski radnik ne može raditi u noćnoj smjeni više tjedana za redom. Prilikom kreiranja rasporeda radnoga vremena, smjenskih radnika, potrebno je voditi računa da radnik ne radi duže od 8 sati dnevno u razdoblju od 24 sata u kojem radi noću! |
| Dnevna stanka (pauza) |
| Radnik koji dnevno radi minimalno 6 sati (4,5 sati ako je maloljetnik) ima pravo na stanku unutar radnoga vremena u trajanju od minimalno 30 minuta. Stanka se ubraja u dnevno radno vrijeme. Ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom sa radničkim vijećem može biti ugovoreno duže vrijeme trajanje stanke. |
| Dnevni odmor |
| Propisano je da dnevni odmor mora trajati minimalno neprekidno 12 sati tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata. Iznimka su sezonski radnici. Za njih je predviđen minimalni neprekidni dnevni odmor u trajanju od 10 sati pod uvjetom da im se u periodu od 8 dana osigura zamjenski dnevni odmor koji trajanjem nadoknađuje razliku manje korištenoga dnevnog odmora (10 sati) i propisanoga minimalnoga neprekidnog dnevnog odmora (12 sati). |
| Tjedni odmor |
| Radnik ima pravo na minimalno 36 sati tjednog odmora (24 sata + dnevni odmor 12 sati = 36 sati tjednog odmora). Maloljetni radnik ima pravo na 48 sati tjednoga odmora. Uobičajeni dan za tjedni odmor je nedjelja. Ukoliko radnik radi nedjeljom poslodavac mu je dužan osigurati tjedni odmora u subotu ili ponedjeljak. Ova odredbu je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade plana radnoga vremena. Zakonska definicija subote, nedjelje i ponedjeljka kako jedinih dana u tjednu u kojima se radniku mora omogućiti tjedni odmor će biti problematična za društva kod kojih se raspored radnog vremena oslanjao na mogućnost da radnici koriste tjedni odmor tijekom različitih dana u tjednu. |
|
|
